Maasai – Eneimua enkiteng’ (The origin of cattle)

Written by: Dr. Naomi Kipuri  (For English translation see her great book: Oral Literature of the Maasai)

Ore apa tiapa nemeeta apa Ilmaasai nkishu. Ore nabo olong’, neipot Naiteru-kop Maasainta, aa ninye apa oltung’ani oiterie Naiteru-kop enkop, nejoki: “Maasinta lai, ayieu niyoki aitobir enkang’ sepuk oleng’. Ore ake peyie indip nikilotu aliki”.

Ore peyie eidip nelo alikioo. Neitoki Naiteru-kop, ajoki: “Tayooki nyio tolakira shomo ntasho tesuntai e boo amu kaayoki aisho entoki naji enkiteng’. Naa tenining’ anaa tenidol toki mimputukuny ake, ti-girayu”.

Ore tenkakenya nedumunye Maasinta alo aanyu entoki duo naishori. Ore teina kata nening’ peyie edar neikurukur neitadou Naiteru-kop enkeene naado aitadoiki olosinko lenaduo ang’. Nedou nkishu aaporu ena keene aadoiki enkang’. Neikirikira enkop oleng’ o metaa kejo enkaji aurori. Ina peyie eirut Maasinta oleng’ kake eitu ejo ae.

Ore eton edou nkishu neputunye Torroboni oshulare apa Maasinta tenkaji. Ore ena naipang’ nemaniki nkishu nemeeta esiana erukunye aaimu enkeene. N

eiputukuny oleng’, nejo: “ayiieyiiee…!”

Ore ake peyie ening’ Naiteru-kop nerriny enkeene, nedung’o nkishu. Nejo ninye Naiteru-kop tenaa ke Maasinta otejo neijia, nejoki: “Amaa, kenkaraki kindipa kuna? Mmaaitoki aikata aikonji metaa tonyorra kuna kishu anaa peyie aanyor nanu iyie”. Ina taa oshi peyie enyor Ilmaasai inkishu.

Oo naaninye oltorroboni? Emeiba naa Maasinta ena natudung’oki enkeene? Nedek ajoki: “Torroboni, keyie oewuo adung’ enkeene Enkai? Taa aisinani anaa apa ake peyie ira. Iyaku iyie onkera

 inono isinkan lainei intarasi. Nchoo metaa ng’wesi eong’ata inchuyie, niaku enduaran kule oonkishu ainei teninchiam”.

Ina taa oshi peyie aa entim emanya Iltorrobo okinya kulo, nemeishori aikata kule.         

This entry was posted in Maasai, Maasai and tagged , , , , , . Bookmark the permalink.

Comments are closed.