Thimbukushu – Tjiwele No Dikithi (Tjiwele and the Giant)

Told by: Supa Kanyetu Written in Thimbukushu by Ndara Kakuru

With special thanks to Marlene Sullivan Winberg and Willemien le Roux (For English translation see the great book: The STORYTELLER, Folktales from the Kalahari desert and the Okavango River in Botswana).

Mukuru Tjiwele no kanendi ko kakamadi ha tungire mo mukunda gho ghuwa pepi no mbombwa dho rware.

Mukuru Tjiwele mbadi gha karire no thiraro yo yi gha dimukire eshi, mopepo gho ghumango, makithi gha tungire pepi nendi. Gha karire no ghoma no gha yapithire ghoparo wa mushengeteya gho mwanendi.

Diyuwa dimwe, ha tongwera mwanendi eshi hakona ko dhiruka mo mukunda ghu no ha ka tende ndhugho kumweya ko thiraro. Ene mushengeteya gha shwenene no kutegherera mbadi gha hakire kutegherera kwa nyina. Mbadi gha hakire ku thiya ndhugho yo yishi dha karire no yitarero yo yiwa karo dha karire pepi no rware (meyu).

Kehepano Tjiwele ngayendanga ku mbuyo mo mu thitu, ko ku muragha eshi “mwanange mbadi wa kuyandhwerera munu thero. `Nanyi ne kwimberange dimbo ngeshi na ka huka kudighumbo, eshi ghu dimuke eshi yame”.

Dimbo dyapo ne dino ngembanga Tjiwele:

Tjiwele mwana mwanage

Na ku ningire eshi tuyende

Tjiwele

Eshi we ne kuna ku thiyarera ndhugho

Ndhugho katenda no yi kuvo

Di kungu dya karire dikukutu

Tjiwele

Kehe pano mushengeteya ku yuva nyina Ghana kwimba, ku yandhurura thero ghengene.

Diyuwa dimwe, Dikithi dya pitire pepi no ndhugho ko ku yuva kwadyo dimbo di. Ko kutegherera kwadyo no gho ndondoro oku ne dina kengerera. Ha di yuvu mukuru Tjiwele Ghana kwimba dimbo dyendi no ku mona mwanendi Ghana ku mu yandhwerera thero.

Ha di kengerera ruvedhe ro rure, ha di mono nyina gha ku shwagha pa ndhugho gha ka yende. Ha di ku tongwera ke ho eshi mwanuke ne pethendi gha di moshi.

Dikithi dya yendire ko ndhugho dha Mukuru Tjiwele dho dhi kurukuru eshi di kembe shika nyina mwana, ene mbadi dya twetha.

Mushengeteya ha ningi kwa Dikithi eshi “shwaye, yowe Dikithi, owe ne mbadi gho nawe”.

Dikithi ha di ka rewangera. No ghu pata ghoghu kuru.

Mundhira dhadyo, ha di ku hangana na nganga. No ku mwipura shi ngepi di sho gha tende eshi diywi dyendi di kare diwa.

Nganga ha mu nangwera eshi “wa roera ku shana diwe, no ku di tura mo mudiro kate ko kara pyu. No wa ko di mene. Diywi dyo ye gho dya ku kare thiwana”.

Dikithi ha di tendi vene shika kenge gha di nangwere Nganga, ku mina diwe dyo mudiro. Eye gha kuyuva vene eshi diywi dyendi ne dina rogho, ha yendi ku ndhugho dha Mukuru Tjiwele no kwimba no diywi dyo dipya no dyo diwa yira nyina. Mushengeteya mwana Tjiwele ha yandhurura thero no makurupero shi nyina. Wangu-wangu Dikithi ha dimotjombora no kumu tura mundjato dhendi.

Pa keya nyina mo rungoro ro di yuwa dyo, gho kwimba kwendi dimbo shika edi Ghana tendanga. Mbadiko gho yu gha mu tawire. Gho ku yandhurura kwendi thero, gha wa nine ne mwanendi ne kadimo. Ha tungu keho pithendi, no tokotoko ku mutjima gho ghu pithi ka diko mwana.

Ghopano ne po dina pwera ditangu dino.

Eyi ne kuna ku tuhonga eshi tu yuve ha kuru wetu, no ku kara ghutumanithi.

This entry was posted in Thimbukushu and tagged , , , , , , , . Bookmark the permalink.

Comments are closed.