Maasai – ILMAO LO OLNOOS (The twins of the drum)

Written by: Dr. Naomi Kipuri  (For English translation see her great book: Oral Literature of the Maasai)

Netii apa, netii ele payian oota nkituaak are. Naa olupi apa enkitok nabo neeta enkae inkera kumok. Nebik tenebo enkata naado.

Naa keisinanuo apa ena kitok olupi tenkaraki meeta nkera nemeeta oltung’ani oretoki esiaai enkaji. Neishori apa metaa ninye nairrita nkishu neok.

Nepuo apa ake ilarin o metaa kenyamal ena kitok olupi oleng’. Nesapuku olom oleng’ tenkaraki eisho enkaini. Ore tenena olong’i neitoki enkaini aisho neiu iImao naa ilayiok. Nesapuku olom oleng’. Neton nabo olong’ nejo: “Kaji sa aiko peyie eibaini ena aini ai elatia pooki?”

Neisho nabo olong’ tempolos enkewarie eirura enkaini neleliari ake nedung’ inkera inkilintani, neyelie ng’otonye enchonito enkutuk osarge, peyie eji keinosa nkera enyenak. Nedumu ake nkera nepik ornoas nenang’aki olkeju meewa enkare. Nelo ainosaa te latia nalulung’a ajo einosa enkaini nkera enyenak. Neiputukuny iltung’ana peyie ening’.

Ore peyie ekenyu netem entomononi ajo alikioo enetaasa nianyi eiruki tenkaraki nadolitae osarge tenkutuk nemeyiolo eneima nkera. Neiruk sii ninye olpayian enetejo enda kitok olupi, niar enda kitok duo nainosa nkera, nejo aparripar, o metalaikinoyu aishira. Neitoki ajoki metamooki airrita sirkon hoo duo naa sinkan oshi o nkera ooirrita. Niaku ina esiaai enye ebaiki ilo kekun.

Ore apa ele noos otii inkayiok neya ilopir lenkare o mewaita ae kop. Ore nebo olong’ eigwana ilpayiani nedol ele neos tolkekun lolkeju. Nejo obo: “Olalai elde noos,” Njo alikae “Anaai entoki natii atua.” Nesar taa ilpayiani olnoos neitayu ilmao. Neya obo olnoos neya oladuo oitera nkera. Neya ake olpayian inkera ang’ neitoti o metubulu aaku ilmurran pooki. Nedung’okini apa enkarna aajo ‘ilmao lo olnoos.’

Ore ebulu kulo mao neinosakini eneikunaki apa peyie enotoki tolnoos. Neyieu oleng’ neyiolou enkop apa naing’uaa. Nejokino nabo olong’: “Maape esotore aaing’oru enkiti toki nikimbung’aa peyie kipuo aing’oru enikintipat apa.”

Ndumunye taa ninye aapuo aaing’oru enkop apa naitipat. Ore epuo neinepu enkiti tokode entasat natii isirkon. Neitu aikata ninche edol entasat nairrita isirkon. Nejoki: “Yieyio, anaijo iyie natii isirkon, kore nkera?” Neinosaki entasat ilomon pooki le eneikununo paa ninye natii isirkon. Neikilikuan ilmurran entasat aajoki: “Kalo monekie naaji iyiolounyie nena kera ajo ininono?” Nejoki entasat: “IIkimojik amu kedung’o nkilintani.” Neitodol ilmurran entasat inkilintani enye naatudung’o apa enkaini olupi. Neliki ilomon apa oinosakaki tenoshi kop natii. Ore peyie eyiolou aajo ng’otonye ina neshipa naleng’. Neishopoki ilkarash ng’ejuko neing’uaa isirkon tiang’ata.

Neing’asia olorere peyie edolu enoshi shekut oosirkon oishope duo enenking’asia. Neyiataa aajo: “Kenoto toi duo enchekut oosirkon ilapa ayiok ooinosa!” Neibung’i enkiguana ina kata ake nelimuni aajo ilolapa payian ilayiok. Negoro olpayian oleng’, nekurru sii tentaboi apa naitayio aar enkitok enye neitu eas ae neisho meirrita isirkon. Nejo asesekuan enda kitok olupi nejoki ilayiok lenyena meishoo meirrita irsikon. Neishori meirrta isirkon o metaa kenya neye. Nebik ninye olpayian o enkitok enye olmao lenye.

This entry was posted in Maasai, Maasai and tagged , , , , . Bookmark the permalink.

Comments are closed.